Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća oko 350 km², (33 300 ha).
Nalazi se na području dviju županija –Zagrebačke i Karlovačke, oko 30 km jugozapadno od Zagreba. Zaštićeno područje Parka obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskoga gorja, a proteže se od 180 do
1178 m nadmorske visine (najviši vrh Sveta Gera)

ŽUMBERAK UKRATKO

• Brežuljkasto područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja.

• Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela).

• Izrazito krško područje (ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom.

• Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

• Sela rasuta tipa sa zbijenim zaseocima, od kojih su ona najveća smještena uz glavne ceste
  (Budinjak, Stojdraga, Gornja Vas, Oštrc, Sošice, Pribić, Krašić i dr.)

• Veći broj naselja nalazi se iznad 400 m nadmorske visine.

• Kraj je bio naseljen u pretpovijesti
  Budinjak, naselje i nekropola iz starijega željeznog doba, Kalje i u rimsko doba Gornja Vas.

• Područje bogato vodom ukupno 337 izvora i oko 260 vodotoka

    Žumberačko je gorje (slovenski Gorjanci) granično gorje između Hrvatske i Slovenije, s posebnim turističkim, ponajprije planinarskim, značenjem za obje zemlje. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje (najviši vrh Japetić, 880 m) - često izdvajano kao samostalno, više od stotinjak godina posjećuju mnogobrojni izletnici i planinari. Mnogi označeni putovi i staze, npr. Karlovačka planinarska transverzala, ljepota okolice (slap Sopote, 40 m, na rijeci Kupčini, potok Slapnica, Ekoselo Žumberak i Kravljak, Biopark Gabrovica), naselja i stare gradine osnovni su razlozi planinarskog i turističkog posjeta ovom području. Dolazak na najviši vrh Svetu geru (1178 m) ima više simbolično značenje. Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Oštrc, Tomaševci, Kalje, Stojdraga i ostala na hrvatskoj strani te mnoga na slovenskoj strani cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Ozljem i dr. Ostaci starih feudalnih dvoraca nedaleko od naselja Stari Grad (Kekići) te gradina kod Tomaševaca upućuju na dugotrajnu naseljenost žumberačkog prostora, ali kontinuirano razmjerno rijetku. Pojedini sakralni objekti (poglavito crkve) rimokatoličke i grkokatoličke vjere posjećivani su zbog svoje ljepote i posebnosti.

    Planinarenje, šetnja, lov i ribolov glavne su sportsko-rekreacijske aktivnosti na Žumberačkom gorju. Tradicionalna domaća hrana, lovački i riblji specijaliteti, uz plešivičko vino, ponuda su ovoga kraja.

Park prirode predstavlja ujedno i bogati kulturni krajolik. Brojna arheološka nalazišta starijeg i mlađeg kamenog doba potvrđuju da je ovo područje bilo naseljeno neprekidno počevši od prapovijesti do danas. Arheološka iskapanja rezultirala su otkrićem vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja. Najranija dosad poznata kulturna prošlost ovoga kraja seže u starije kameno doba - paleolitik, o čemu svjedoče ostaci logora lovaca na mamute iz Podstražnika. Starije željezno doba najcjelovitije predstavljaju naselje i nekropola Budinjak, svojom veličinom jedno od najvećih nalazišta tog tipa u jugoistočnom alpskom prostoru. Turistima atraktivni su i ostaci srednjovjekovnih gradova Okića i Žumberka, koji predstavljaju dio ukupne kulturne vrijednosti ovog područja. Unutar granica parka nalazi se Eko-selo Žumberak, koje se smjestilo u dolini potoka Rakovca, iznad naselja Koretići. Ono predstavlja začetak ruralnog turizma u ovom dijelu Zagrebačke županije. U Eko-selu obitava nekoliko vrsta domaćih životinja što je za gradsko stanovništvo nesvakidašnji i zanimljiv prizor. U Eko-selu se nalazi i konjički klub te škola jahanja, a posjetiteljima su ponuđene i organizirane vožnje terenskim vozilima, motorima i biciklima. U naselju Sošice nalazi se Etno muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka.

    Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje pruža brojne rekreacijske mogućnosti planinarima i izletnicima – planinarenje (poseban izazov je uspon na najviši vrh Žumberačkog gorja, Svetu Geru, 1178 m), šetnje, lov i ribolov. Postoje i velike mogućnosti za razvoj zimskog turizma, posebno na Japetiću, najvišem vrhu Samoborskog gorja, kojeg već s pravom nazivaju „rajem za skijaše i sanjkaše“. Na području Parka nalazi se osam planinarskih domova, od kojih je „Željezničar“ na Oštrcu jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj. Za posjetitelje Parka prirode uređene su i tri biciklističke staze: Vilinska staza (Grdanjci – Medven Draga; duljina 54 km), Staza slapova (Medven Draga – Grdanjci; duljina 36 km) i Staza šišmiša (start i cilj u središtu Samobora; duljina 54 km).
Unutar granica Parka prirode nalaze se i drugi oblici zaštite prirode: specijalni rezervati (Gradna – obitavalište pastrva i potočnog raka te Smerovišće – botanički rezervat pored kamenoloma), park šume (šume Tepec, Palačnik i Stražnik), zaštićeni krajolik (područje oko Okića), spomenik prirode (Grgosova špilja u selu Otruševac), te spomenici parkovne arhirtekture (Wagnerov park – sekvoje i ginko, park Mojmir na Gizniku, Reiserov park, te parkovi u Lugu i Bistracu).

    Strategija razvoja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje bazirana je na spajanju tradicionalnog načina života i običaja u malim naseljima s očuvanjem prirodnih ljepota i okoliša. Osnovni cilj sadašnjeg, ali i budućeg razvoja je omogućiti razvoj eko turizma te sačuvati i oživiti stare obrte karakteristične za ovaj kraj. Upravo razvoj turizma i rekreacije može dijelom pridonijeti i revitalizaciji ovog područja koje već nekoliko desetljeća karakterizira izrazita depopulacija, nepovoljan gospodarski razvoj i slaba prometna povezanost.