ŽUMBERAK   I   JEDNODNEVNI IZLETI   I   PROGRAM   I   SMJEŠTAJ   I   KOMENTARI   I   KONTAKT   I   GALERIJA   I   AKTIVNOSTI

 

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća oko 350 km2, (33 300 ha).
Nalazi se na području dviju županija –Zagrebačke i Karlovačke, oko 30 km jugozapadno od Zagreba. Zaštićeno područje Parka obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskoga gorja, a proteže se od 180 do
1178 m
nadmorske visine (najviši vrh Sveta Gera)

Svojom prirodnom ljepotom i tradicijom ovaj kraj svakako zaslužuje "titulu" Parka prirode. Predstavlja izdvojeno brdsko područje koje se nalazi jugozapadno od Zagreba.

    Istočni je dio niži i vrlo raščlanjen, a obuhvaća područje Samoborske gore sa vrhovima Japetić (871 m) i Plešivica (780 m) te dolinama brojnih rječica. U svom sastavu nema niti jednog gradskog naselja, te predstavlja isključivo ruralno područje.

    Zakonom je proglašen parkom prirode 1999. Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne ljepote toga kraja. Prema zakonu o zaštiti prirode Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima, a u njemu su dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.

stari grad žumberak

ŽUMBERAK UKRATKO

  • Brežuljkasto područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja.

  • Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela).

  • Izrazito krško područje (ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom.

  • Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

  • Sela rasuta tipa sa zbijenim zaseocima, od kojih su ona najveća smještena uz glavne ceste
    (Budinjak, Stojdraga, Gornja Vas, Oštrc, Sošice, Pribić, Krašić i dr.)

  • Veći broj naselja nalazi se iznad 400 m nadmorske visine.

  • Kraj je bio naseljen u pretpovijesti
    Budinjak, naselje i nekropola iz starijega željeznog doba, Kalje i u rimsko doba Gornja Vas.

  • Područje bogato vodom ukupno 337 izvora i oko 260 vodotoka

 

voda

    Čitavo područje Parka izrazito je bogato vodom - karakterizira ga velik broj izvora, ukupno 779, i više od 260 vodotokova, od kojih su najznačajniji Bregana, Lipovačka i Rudarska Gradna, Slapnica i Kupčina. Na njima je formirano i nekoliko slapova, a najpoznatiji su slap Sopot (visok 40 m) kod Sošica, slap Brisalo (visok 15 m) i Vranjački slap sa sedrenom barijerom u dolini Slapnice, te Cerinski vir na Javoračkom potoku.

livadno cvjeće

    Posebnu slikovitost Parku daje prirodni biljni pokrov; više od polovice površine prekrivaju šume. Park karakterizira velika biološka raznolikost, izuzetno bogatstvo flore i faune. Ovdje su neke rijetke i zaštićene biljne vrste kao što su uskolisna perunika, blagajev likovac, mekolisna veprina, hrvatski karanfil, europska orhideja (kaćun), veliki božur i božikovina. Iako zakonom zaštićene, zbog prekomjernog branja ove su biljke i dalje ugrožene. Veliki broj vrsta ptica (jastreb kokošar, vodeni kos, gorska pliska i dr.), pjegavi i planinski daždevnjak, gušteri i zmije, te šišmiši u špiljama samo su neke od brojnih životinjskih vrsta karakterističnih za bogatu i raznoliku faunu ovog kraja

.životinje

    Posebnost Parka je njegova geološka građa. Najstarije stijene datiraju iz razdoblja paleozoika, odnosno od prije više od 250 milijuna godina. Prevladavaju vapnenci i dolomiti trijaske i kredne starosti te pješčani škriljavci. Takva građa uvjetovala je postanak krša koji zahvaća oko 90% površine Parka. Ovdje se nalaze brojni krški površinski oblici poput ponikvi i uvala, a česta je pojava ponora i kratkih ponornica. Pored površinskih područje Žumberka, ali i dijela Samoborskog gorja karakteriziraju i brojne podzemne krške pojave – špilje i jame. Među najpoznatije se ubrajaju Grgosova špilja, te jama Jazovka, u kojoj su otkrivene kosti mnogih žrtava iz Drugog svjetskog rata kao i iz poslijeratnog razdoblja. Na području Parka do danas je istraženo je više od 130 speleoloških objekata.

kamen

    Žumberačko je gorje (slovenski Gorjanci) granično gorje između Hrvatske i Slovenije, s posebnim turističkim, ponajprije planinarskim, značenjem za obje zemlje. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje (najviši vrh Japetić, 880 m) - često izdvajano kao samostalno, više od stotinjak godina posjećuju mnogobrojni izletnici i planinari. Mnogi označeni putovi i staze, npr. Karlovačka planinarska transverzala, ljepota okolice (slap Sopote, 40 m, na rijeci Kupčini, potok Slapnica, Ekoselo Žumberak i Kravljak, Biopark Gabrovica), naselja i stare gradine osnovni su razlozi planinarskog i turističkog posjeta ovom području. Dolazak na najviši vrh Svetu geru (1178 m) ima više simbolično značenje. Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Oštrc, Tomaševci, Kalje, Stojdraga i ostala na hrvatskoj strani te mnoga na slovenskoj strani cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Ozljem i dr. Ostaci starih feudalnih dvoraca nedaleko od naselja Stari Grad (Kekići) te gradina kod Tomaševaca upućuju na dugotrajnu naseljenost žumberačkog prostora, ali kontinuirano razmjerno rijetku. Pojedini sakralni objekti (poglavito crkve) rimokatoličke i grkokatoličke vjere posjećivani su zbog svoje ljepote i posebnosti.

    Planinarenje, šetnja, lov i ribolov glavne su sportsko-rekreacijske aktivnosti na Žumberačkom gorju. Tradicionalna domaća hrana, lovački i riblji specijaliteti, uz plešivičko vino, ponuda su ovoga kraja.

Park prirode predstavlja ujedno i bogati kulturni krajolik. Brojna arheološka nalazišta starijeg i mlađeg kamenog doba potvrđuju da je ovo područje bilo naseljeno neprekidno počevši od prapovijesti do danas. Arheološka iskapanja rezultirala su otkrićem vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja. Najranija dosad poznata kulturna prošlost ovoga kraja seže u starije kameno doba - paleolitik, o čemu svjedoče ostaci logora lovaca na mamute iz Podstražnika. Starije željezno doba najcjelovitije predstavljaju naselje i nekropola Budinjak, svojom veličinom jedno od najvećih nalazišta tog tipa u jugoistočnom alpskom prostoru. Turistima atraktivni su i ostaci srednjovjekovnih gradova Okića i Žumberka, koji predstavljaju dio ukupne kulturne vrijednosti ovog područja. Unutar granica parka nalazi se Eko-selo Žumberak, koje se smjestilo u dolini potoka Rakovca, iznad naselja Koretići. Ono predstavlja začetak ruralnog turizma u ovom dijelu Zagrebačke županije. U Eko-selu obitava nekoliko vrsta domaćih životinja što je za gradsko stanovništvo nesvakidašnji i zanimljiv prizor. U Eko-selu se nalazi i konjički klub te škola jahanja, a posjetiteljima su ponuđene i organizirane vožnje terenskim vozilima, motorima i biciklima. U naselju Sošice nalazi se Etno muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka.

    Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje pruža brojne rekreacijske mogućnosti planinarima i izletnicima – planinarenje (poseban izazov je uspon na najviši vrh Žumberačkog gorja, Svetu Geru, 1178 m), šetnje, lov i ribolov. Postoje i velike mogućnosti za razvoj zimskog turizma, posebno na Japetiću, najvišem vrhu Samoborskog gorja, kojeg već s pravom nazivaju „rajem za skijaše i sanjkaše“. Na području Parka nalazi se osam planinarskih domova, od kojih je „Željezničar“ na Oštrcu jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj. Za posjetitelje Parka prirode uređene su i tri biciklističke staze: Vilinska staza (Grdanjci – Medven Draga; duljina 54 km), Staza slapova (Medven Draga – Grdanjci; duljina 36 km) i Staza šišmiša (start i cilj u središtu Samobora; duljina 54 km).
Unutar granica Parka prirode nalaze se i drugi oblici zaštite prirode: specijalni rezervati (Gradna – obitavalište pastrva i potočnog raka te Smerovišće – botanički rezervat pored kamenoloma), park šume (šume Tepec, Palačnik i Stražnik), zaštićeni krajolik (područje oko Okića), spomenik prirode (Grgosova špilja u selu Otruševac), te spomenici parkovne arhirtekture (Wagnerov park – sekvoje i ginko, park Mojmir na Gizniku, Reiserov park, te parkovi u Lugu i Bistracu).

    Strategija razvoja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje bazirana je na spajanju tradicionalnog načina života i običaja u malim naseljima s očuvanjem prirodnih ljepota i okoliša. Osnovni cilj sadašnjeg, ali i budućeg razvoja je omogućiti razvoj eko turizma te sačuvati i oživiti stare obrte karakteristične za ovaj kraj. Upravo razvoj turizma i rekreacije može dijelom pridonijeti i revitalizaciji ovog područja koje već nekoliko desetljeća karakterizira izrazita depopulacija, nepovoljan gospodarski razvoj i slaba prometna povezanost.

 

 


Powered by:
www.suv.com.hr i www.seoski-turizam.net        Izrada web stranica, web design i web hosting by Reklam-net        off-road@seoski-turizam.net