| |
Park
prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća oko 350 km2,
(33 300
ha).
Nalazi se na području dviju županija –Zagrebačke i Karlovačke, oko
30 km jugozapadno od Zagreba. Zaštićeno područje Parka obuhvaća
izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskoga gorja, a
proteže se od 180 do
1178 m nadmorske visine (najviši vrh Sveta Gera) |
 |
Svojom prirodnom ljepotom i tradicijom ovaj
kraj svakako zaslužuje "titulu" Parka prirode. Predstavlja izdvojeno
brdsko područje koje se nalazi jugozapadno od Zagreba.
Istočni je dio niži i vrlo raščlanjen, a obuhvaća područje Samoborske gore
sa vrhovima Japetić (871 m) i Plešivica (780 m) te dolinama brojnih
rječica. U svom sastavu nema niti jednog gradskog naselja, te predstavlja
isključivo ruralno područje.
Zakonom je proglašen parkom prirode 1999. Osnovni mu je cilj zaštititi i
promovirati prirodne ljepote toga kraja. Prema zakonu o zaštiti prirode
Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s
naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i
turističko-rekreacijskim vrijednostima, a u njemu su dopuštene djelatnosti
kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.
ŽUMBERAK
UKRATKO
- Brežuljkasto područje
južnog prigorja Žumberačkoga gorja.
- Ime je dobio po starom gradu Žumberku
(izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela).
- Izrazito krško područje
(ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom.
- Gospodarska je osnova poljodjelstvo,
vinogradarstvo i stočarstvo.
- Sela rasuta tipa sa zbijenim zaseocima,
od kojih su ona najveća smještena uz glavne ceste
(Budinjak, Stojdraga, Gornja Vas, Oštrc, Sošice, Pribić, Krašić i dr.)
- Veći broj naselja nalazi se iznad 400 m
nadmorske visine.
- Kraj je bio naseljen u pretpovijesti
Budinjak, naselje i nekropola iz starijega željeznog doba, Kalje i u
rimsko doba Gornja Vas.
- Područje bogato vodom ukupno 337 izvora
i oko 260 vodotoka
|
 |
Čitavo područje Parka izrazito je bogato vodom - karakterizira ga velik
broj izvora, ukupno 337, i oko 260 vodotoka, od kojih su najznačajniji
Bregana, Lipovačka i Rudarska Gradna, Slapnica i Kupčina. Na njima je
formirano i nekoliko slapova, a najpoznatiji su slap Sopot (visok 40 m)
kod Sočica, slap Brisalo (visok 15 m) i Vranjački slap sa sedrenom
barijerom u dolini Slapnice, te Cerinski vir na Javoračkom potoku.
Posebnu slikovitost
Parku daje prirodni biljni pokrov; više od polovice površine prekrivaju
šume. Park karakterizira velika biološka raznolikost, izuzetno bogatstvo
flore i faune. Ovdje su neke rijetke i zaštićene biljne vrste kao što su
uskolisna perunika, blagajev likovac, mekolisna veprina, hrvatski
karanfil, europska orhideja (kaćun), veliki božur i božikovina. Iako
zakonom zaštićene, zbog prekomjernog branja ove su biljke i dalje
ugrožene. Veliki broj vrsta ptica (jastreb kokošar, vodeni kos, gorska
pliska i dr.), pjegavi i planinski daždevnjak, gušteri i zmije, te šišmiši
u špiljama samo su neke od brojnih životinjskih vrsta karakterističnih za
bogatu i raznoliku faunu ovog kraja
.
Posebnost Parka je njegova geološka građa. Najstarije stijene datiraju iz
razdoblja paleozoika, odnosno od prije više od 250 milijuna godina.
Prevladavaju vapnenci i dolomiti trijaske i kredne starosti te pješčani
škriljavci. Takva građa uvjetovala je postanak krša koji zahvaća oko 90%
površine Parka. Ovdje se nalaze brojni krški površinski oblici poput
ponikvi i uvala, a česta je pojava ponora i kratkih ponornica. Pored
površinskih područje Žumberka, ali i dijela Samoborskog gorja
karakteriziraju i brojne podzemne krške pojave – špilje i jame. Među
najpoznatije se ubrajaju Grgosova špilja, te jama Jazovka, u kojoj su
otkrivene kosti mnogih žrtava iz Drugog svjetskog rata kao i iz
poslijeratnog razdoblja. Na području Parka do danas je istraženo je više
od 130 speleoloških objekata.
| Žumberačko je gorje
(slovenski Gorjanci) granično gorje između Hrvatske i Slovenije, s
posebnim turističkim, ponajprije planinarskim, značenjem za obje zemlje.
Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje (najviši vrh Japetić, 880 m) -
često izdvajano kao samostalno, više od stotinjak godina posjećuju
mnogobrojni izletnici i planinari. Mnogi označeni putovi i staze, npr.
Karlovačka planinarska transverzala, ljepota okolice (slap Sopote, 60 m,
na rijeci Kupčini, potok Slapnica, Ekoselo Žumberak i Kravljak, Biopark Gabrovica),
naselja i stare gradine osnovni su razlozi planinarskog i turističkog
posjeta ovom području. Dolazak na najviši vrh Svetu geru (1178 m) ima više
simbolično značenje. Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih
naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje).
Naselja Sošice, Oštrc, Tomaševci, Kalje, Stojdraga i ostala na hrvatskoj
strani te mnoga na slovenskoj strani cestovno su povezana s većim
središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Ozljem i dr.
Ostaci starih feudalnih dvoraca nedaleko od naselja Stari Grad (Kekići) te
gradina kod Tomaševaca upućuju na dugotrajnu naseljenost žumberačkog
prostora, ali kontinuirano razmjerno rijetku. Pojedini sakralni objekti
(poglavito crkve) rimokatoličke i grkokatoličke vjere posjećivani su zbog
svoje ljepote i posebnosti.
Planinarenje, šetnja,
lov i ribolov glavne su sportsko-rekreacijske aktivnosti na Žumberačkom
gorju. Tradicionalna domaća hrana, lovački i riblji specijaliteti, uz
plešivičko vino, ponuda su ovoga kraja.
|
|
|
Park
prirode predstavlja ujedno i bogati kulturni krajolik. Brojna arheološka
nalazišta starijeg i mlađeg kamenog doba potvrđuju da je ovo područje bilo
naseljeno neprekidno počevši od prapovijesti do danas. Arheološka
iskapanja rezultirala su otkrićem vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz
različitih razdoblja. Najranija dosad poznata kulturna prošlost ovoga
kraja seže u starije kameno doba - paleolitik, o čemu svjedoče ostaci
logora lovaca na mamute iz Podstražnika. Starije željezno doba
najcjelovitije predstavljaju naselje i nekropola Budinjak, svojom
veličinom jedno od najvećih nalazišta tog tipa u jugoistočnom alpskom
prostoru. Turistima atraktivni su i ostaci srednjovjekovnih gradova Okića
i Žumberka, koji predstavljaju dio ukupne kulturne vrijednosti ovog
područja.
Unutar granica parka nalazi se Eko-selo Žumberak, koje se smjestilo u
dolini potoka Rakovca, iznad naselja Koretići. Ono predstavlja začetak
ruralnog turizma u ovom dijelu Zagrebačke županije. U Eko-selu obitava
nekoliko vrsta domaćih životinja što je za gradsko stanovništvo
nesvakidašnji i zanimljiv prizor. U Eko-selu se nalazi i konjički klub te
škola jahanja, a posjetiteljima su ponuđene i organizirane vožnje
terenskim vozilima, motorima i biciklima. U naselju Sošice nalazi se Etno
muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka.
Park
prirode Žumberak – Samoborsko gorje pruža brojne rekreacijske mogućnosti
planinarima i izletnicima – planinarenje (poseban izazov je uspon na
najviši vrh Žumberačkog gorja, Svetu Geru, 1178 m), šetnje, lov i ribolov.
Postoje i velike mogućnosti za razvoj zimskog turizma, posebno na
Japetiću, najvišem vrhu Samoborskog gorja, kojeg već s pravom nazivaju
„rajem za skijaše i sanjkaše“. Na
području Parka nalazi se osam planinarskih domova, od kojih je
„Željezničar“ na Oštrcu jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj. Za
posjetitelje Parka prirode uređene su i tri biciklističke staze: Vilinska
staza (Grdanjci – Medven Draga; duljina 54 km), Staza slapova (Medven
Draga – Grdanjci; duljina 36 km) i Staza šišmiša (start i cilj u središtu
Samobora; duljina 54 km).
Unutar granica Parka prirode nalaze se i drugi oblici zaštite prirode:
specijalni rezervati (Gradna – obitavalište pastrva i potočnog raka te
Smerovišće – botanički rezervat pored kamenoloma), park šume (šume Tepec,
Palačnik i Stražnik), zaštićeni krajolik (područje oko Okića), spomenik
prirode (Grgosova špilja u selu Otruševac), te spomenici parkovne
arhirtekture (Wagnerov park – sekvoje i ginko, park Mojmir na Gizniku,
Reiserov park, te parkovi u Lugu i Bistracu).
Strategija razvoja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje bazirana je
na spajanju tradicionalnog načina života i običaja u malim naseljima s
očuvanjem prirodnih ljepota i okoliša. Osnovni cilj sadašnjeg, ali i
budućeg razvoja je omogućiti razvoj eko turizma te sačuvati i oživiti
stare obrte karakteristične za ovaj kraj. Upravo razvoj turizma i
rekreacije može dijelom pridonijeti i revitalizaciji ovog područja koje
već nekoliko desetljeća karakterizira izrazita depopulacija, nepovoljan
gospodarski razvoj i slaba prometna povezanost.
I
Žumberak I
Slike Žumberka I
Kontakt I
Jednodnevni izleti I
Komentari I
|
|
|
