Praktične informacije, proizvodi i provjereni izvođači za vaš dom.VodičiIzvođači i uslugeKalkulatoriO namaKontakt
Grijanje

Dizalice topline

Dizalice topline: kako rade, koje vrste postoje, zrak–voda, zemlja–voda i voda–voda, grijanje, hlađenje, potrošnja, prednosti, mane i isplativost.

Dizalice topline – što su, kako rade i što treba znati?

Dizalica topline danas je jedno od najzanimljivijih rješenja za grijanje i hlađenje kuće. Za razliku od klasičnog kotla koji toplinu proizvodi izgaranjem goriva, dizalica topline koristi energiju koja već postoji u okolišu i prenosi je u prostor. Može koristiti toplinu vanjskog zraka, tla ili vode, a za svoj rad koristi električnu energiju.

Dizalica topline – ilustracija članka
Dizalica topline – ilustracija teme.

Upravo zato dizalice topline privlače sve više pažnje kod gradnje novih kuća, energetske obnove starijih objekata i zamjene klasičnih sustava grijanja.

No dizalica topline nije jednostavno uređaj koji se kupi, postavi uz kuću i uključi. Za dobar rezultat važno je odabrati odgovarajući tip sustava, pravilno odrediti potrebnu snagu i uskladiti ga s načinom grijanja objekta.

Dizalica topline za grijanje i hlađenje moderne kuće
Dizalica topline može biti dio sustava grijanja, hlađenja i pripreme tople vode u suvremenom domu.

Što je dizalica topline?

Dizalica topline je uređaj koji prenosi toplinsku energiju iz jednog izvora u drugi.

Najjednostavnije ju je usporediti s hladnjakom, samo što radi u suprotnom smjeru. Hladnjak uzima toplinu iz svoje unutrašnjosti i predaje je okolini, dok dizalica topline uzima toplinu iz okoliša i prenosi je u kuću.

Izvor topline može biti:

  • vanjski zrak
  • tlo
  • podzemna voda.

Ovisno o konstrukciji, dobivena toplina može se koristiti za grijanje prostora, pripremu potrošne tople vode, a kod odgovarajućih sustava i za hlađenje.

Kako radi dizalica topline?

Iako je tehnologija iza dizalice topline složena, osnovna ideja prilično je jednostavna.

Dizalica preuzima toplinu iz okoliša. Radna tvar u sustavu preuzima tu energiju, a kompresor zatim povećava njezinu temperaturnu razinu. Toplina se nakon toga predaje sustavu grijanja u kući.

Proces se kontinuirano ponavlja.

Zbog toga dizalica topline ne mora „proizvesti” svu toplinu koju predaje kući. Ona koristi energiju iz okoliša i električnu energiju za pokretanje procesa prijenosa topline.

To je temelj zbog kojeg dizalice topline mogu postići visoku učinkovitost.

Koje vrste dizalica topline postoje?

Dizalice topline najčešće se dijele prema izvoru iz kojeg uzimaju toplinsku energiju.

Najvažnije su:

  • dizalica topline zrak–voda
  • dizalica topline zrak–zrak
  • dizalica topline zemlja–voda
  • dizalica topline voda–voda.

Naziv zapravo opisuje odakle dizalica uzima toplinu i kojem mediju je predaje.

Primjerice, kod sustava zrak–voda toplina dolazi iz vanjskog zraka, a predaje se vodi koja zatim cirkulira kroz sustav grijanja.

Dizalica topline zrak–voda

Dizalica topline zrak–voda uzima energiju iz vanjskog zraka i predaje je vodi u sustavu grijanja.

Voda zatim može grijati:

  • podno grijanje
  • radijatore
  • ventilokonvektore
  • spremnik potrošne tople vode.

Ova izvedba posebno je zanimljiva za obiteljske kuće jer ne zahtijeva bušenje tla niti korištenje podzemne vode. Zbog jednostavnije izvedbe jedna je od najčešćih vrsta dizalica topline za stambene objekte.

Dizalica topline zrak–zrak

Kod sustava zrak–zrak toplina se uzima iz vanjskog zraka i predaje izravno zraku u prostoru.

Princip je sličan radu klima-uređaja.

Ovakav sustav može služiti za grijanje i hlađenje prostorija, ali nije isto što i sustav zrak–voda koji zagrijava vodu za podno grijanje ili radijatore.

Klima-uređaji s funkcijom grijanja zapravo su primjer dizalice topline zrak–zrak.

Dizalica topline zemlja–voda

Kod dizalice topline zemlja–voda toplinska energija preuzima se iz tla.

To se može napraviti pomoću horizontalnog zemnog kolektora ili vertikalnih sondi, odnosno bušotina.

Prednost tla je relativno stabilna temperatura u usporedbi s vanjskim zrakom, ali izvedba zahtijeva dodatne građevinske radove i odgovarajuće uvjete na lokaciji.

Zbog toga je početna investicija obično složenija nego kod sustava zrak–voda.

Dizalica topline voda–voda

Dizalica topline voda–voda koristi vodu kao izvor toplinske energije, najčešće podzemnu vodu.

Takav sustav može biti vrlo učinkovit, ali nije primjenjiv na svakoj lokaciji. Potrebni su odgovarajući hidrogeološki uvjeti i pravilno izveden sustav crpljenja i vraćanja vode.

Zbog složenosti izvedbe ovaj sustav nije univerzalno rješenje za svaku kuću.

Za što se koristi dizalica topline?

Dizalica topline može imati više funkcija.

Najčešće se koristi za:

Grijanje prostora – zagrijavanje kuće ili stana.

Pripremu tople vode – zagrijavanje vode za tuširanje, kupanje i druge potrebe kućanstva.

Hlađenje prostora – kod sustava koji podržavaju reverzibilni rad.

Upravo mogućnost da jedan sustav tijekom zime grije, a tijekom ljeta hladi jedan je od razloga zbog kojih su dizalice topline zanimljive za suvremene kuće.

Dizalica topline i podno grijanje

Podno grijanje vrlo se često povezuje s dizalicama topline.

Razlog je što podno grijanje može raditi s relativno niskom temperaturom vode. Dizalice topline u pravilu postižu bolje uvjete rada kada ne moraju podizati temperaturu vode na vrlo visoku razinu.

To ne znači da dizalica topline može raditi samo s podnim grijanjem.

Može se povezati i s drugim sustavima, ali potrebna temperatura vode i karakteristike postojećeg sustava moraju se uzeti u obzir pri projektiranju.

Može li dizalica topline grijati kuću zimi?

Da.

Dizalice topline projektirane su za rad i tijekom hladnog vremena. Međutim, kod sustava zrak–voda učinkovitost i raspoloživi toplinski učin ovise o vanjskoj temperaturi.

Što su uvjeti zahtjevniji, to je važnije da je uređaj pravilno odabran i dimenzioniran za konkretan objekt.

Zato nije dovoljno gledati samo nazivnu snagu uređaja. Pri odabiru treba gledati njegove stvarne performanse u uvjetima u kojima će raditi.

Može li dizalica topline hladiti kuću?

Može, ako je sustav projektiran za hlađenje.

Kod reverzibilnog rada proces se okreće i dizalica topline odvodi toplinu iz objekta.

Hlađenje se može ostvarivati različitim sustavima, primjerice ventilokonvektorima ili odgovarajućim sustavima podnog hlađenja.

Nije svaka instalacija automatski spremna za hlađenje, pa se ta mogućnost mora predvidjeti prilikom projektiranja sustava.

Troši li dizalica topline puno električne energije?

Dizalica topline koristi električnu energiju, ali nije isto što i klasična električna grijalica.

Električna energija prvenstveno pokreće kompresor i ostale komponente sustava, dok se toplina preuzima iz okoliša.

Učinkovitost ovisi o temperaturi izvora, potrebnoj temperaturi grijanja, vrsti dizalice topline, kvaliteti instalacije i načinu rada sustava.

Zbog toga se potrošnja ne može realno procijeniti samo prema snazi uređaja.

Što je važno kod odabira dizalice topline?

Kod odabira nije dovoljno pitati samo „koliko kilovata treba?”.

Važno je uzeti u obzir:

  • veličinu i karakteristike objekta
  • kvalitetu toplinske izolacije
  • klimatske uvjete
  • postojeći sustav grijanja
  • vrstu ogrjevnih tijela
  • potrebe za toplom vodom
  • potrebu za hlađenjem
  • dostupni prostor
  • mogućnosti električne instalacije
  • položaj vanjske jedinice
  • razinu buke
  • servis i održavanje.

Posebno je važan pravilan proračun toplinskih potreba objekta.

Dizalica topline ne bi se trebala birati samo prema kvadraturi kuće.

Zašto nije dobro kupiti preveliku dizalicu topline?

Veća snaga nije automatski bolja.

Ako je uređaj predimenzioniran, može imati nepovoljniji način rada i češće uključivanje i isključivanje, ovisno o sustavu i regulaciji.

S druge strane, premala dizalica može imati problema s pokrivanjem potrebnog toplinskog opterećenja u najhladnijim uvjetima.

Zato je cilj pronaći odgovarajuću snagu za konkretan objekt, a ne jednostavno kupiti najjači uređaj.

Prednosti dizalica topline

Dizalice topline imaju nekoliko važnih prednosti:

  • mogu grijati prostor
  • mogu pripremati toplu vodu
  • neke izvedbe mogu i hladiti
  • koriste toplinu iz okoliša
  • mogu imati visoku energetsku učinkovitost
  • nema klasičnog izgaranja goriva u objektu
  • mogu se kombinirati s fotonaponskim sustavom
  • mogu biti vrlo pogodne za nove, dobro izolirane kuće.

Dodatna prednost je mogućnost automatiziranog rada i precizne regulacije temperature.

Nedostaci dizalica topline

Dizalice topline nisu idealne za svaku kuću.

Među mogućim nedostacima su:

  • relativno visoka početna investicija
  • potreba za pravilnim projektiranjem
  • ovisnost o električnoj energiji
  • potreba za odgovarajućim sustavom grijanja
  • kod sustava zrak–voda potrebno je voditi računa o položaju vanjske jedinice i buci
  • geotermalni sustavi zahtijevaju složenije građevinske radove.

Najvažnije je razumjeti da kvaliteta cijelog sustava ovisi o pravilnom projektiranju i izvedbi, a ne samo o kvaliteti same dizalice.

Je li dizalica topline dobra za staru kuću?

Može biti, ali odgovor ovisi o postojećem stanju kuće.

Kod stare kuće potrebno je pogledati toplinsku izolaciju, prozore, postojeće radijatore, instalacije i stvarne toplinske potrebe objekta.

Ponekad je prije ugradnje dizalice topline isplativo poboljšati toplinsku izolaciju objekta.

Dizalica topline može biti dio energetske obnove, ali nije uvijek dovoljno samo zamijeniti stari kotao novim uređajem.

Dizalica topline u novogradnji

Novogradnja je često vrlo pogodna za dizalicu topline jer se cijeli sustav može projektirati kao cjelina.

Može se unaprijed predvidjeti:

  • podno grijanje
  • priprema tople vode
  • hlađenje
  • odgovarajuća elektroinstalacija
  • mjesto vanjske jedinice
  • automatizacija i regulacija
  • fotonaponski sustav.

Takav pristup može dati bolje rezultate nego naknadno prilagođavanje postojeće instalacije.

Dizalica topline i solarni paneli

Dizalica topline može se kombinirati s fotonaponskim sustavom.

Fotonaponski paneli proizvode električnu energiju, a dizalica topline koristi električnu energiju za svoj rad.

Kombinacija može biti posebno zanimljiva jer se dio energije potrebne za rad dizalice topline može proizvesti na samom objektu.

Ipak, proizvodnja solarne elektrane i potrošnja dizalice topline ne podudaraju se uvijek vremenski, pa je stvarna korist ovisna o načinu korištenja i regulaciji sustava.

Je li dizalica topline isplativa?

Isplativost ovisi o mnogo čimbenika.

Nije moguće dati jednu cijenu ili univerzalni rok povrata koji vrijedi za svaku kuću.

Treba uzeti u obzir:

  • početnu cijenu sustava
  • troškove montaže
  • postojeći način grijanja
  • izolaciju objekta
  • potrebnu temperaturu grijanja
  • cijenu električne energije
  • godišnju potrošnju topline
  • troškove održavanja
  • mogućnost korištenja vlastite solarne energije.

Zato je pitanje „isplati li se dizalica topline?” zapravo pitanje cijelog sustava, a ne samo uređaja.

Što treba znati prije kupnje dizalice topline?

Prije nego što se zatraži ponuda, korisno je prikupiti osnovne podatke o objektu.

Treba znati približnu površinu, način gradnje, razinu izolacije, vrstu prozora, postojeći sustav grijanja i način na koji se prostor trenutno zagrijava.

Kod postojeće kuće korisno je znati i dosadašnju potrošnju energenta.

Što je više stvarnih podataka dostupno, to će procjena potrebnog sustava biti kvalitetnija.

Dizalica topline nije samo uređaj

Jedna od najvažnijih stvari koju treba razumjeti jest da dizalica topline nije samostalni uređaj koji se promatra odvojeno od kuće.

Ona je dio sustava.

Na konačni rezultat utječu:

  • dizalica topline
  • toplinska izolacija
  • distribucija topline
  • podno grijanje ili radijatori
  • regulacija
  • spremnik tople vode
  • vanjska jedinica
  • instalacija
  • način korištenja objekta.

Dobar uređaj u loše projektiranom sustavu ne mora dati dobre rezultate.

Zaključak

Dizalica topline je sustav koji koristi energiju iz okoliša i uz pomoć električne energije prenosi je u objekt. Može koristiti toplinu zraka, tla ili vode, a ovisno o izvedbi može služiti za grijanje, pripremu tople vode i hlađenje.

Najčešća pitanja prije kupnje nisu samo „koja dizalica topline je najbolja?” ili „koliko košta?”, nego i koji tip odgovara mojoj kući, kakav sustav grijanja imam i koliko topline objekt stvarno treba?

Zato dizalicu topline treba promatrati kao dio cjelokupnog sustava grijanja, a ne kao izolirani kućanski uređaj.

Za početak je najvažnije razumjeti osnovne vrste i način rada. Nakon toga ima smisla detaljnije obraditi teme kao što su dizalica topline zrak–voda, cijena dizalice topline, koliko troši dizalica topline, COP i SCOP, odabir snage, dizalica topline za radijatore, dizalica topline za podno grijanje, monoblok ili split, održavanje, vijek trajanja, buka, subvencije i isplativost.

Upravo te pojedinačne teme mogu činiti zasebne SEO članke koji se međusobno povezuju s ove osnovne stranice i tako postupno izgraditi kvalitetan sadržajni klaster oko teme „dizalice topline”.